Zašto postavljati ciljeve?

Benefiti postavljanja ciljeva i njihov značaj za celokupan razvoj

U današnje vreme je sve popularnija filozofija i metodologija postavljanja ciljeva i povezuje se sa metodama ili čak psihologijom uspeha i može se naći u gotovo svim struktuiranim vidovima prikaza neke materije u obrazovanju i šire.

Logičnost i smislenost najave onoga što se očekuje je jasna, a sve veća popularnost ,,ciljanja“ može se objasniti kroz njegovu neophodnost i korisnost iz nekoliko razloga:

  • Haotično vreme (jako puno protivrečnih informacija) sa veoma brzim tempom života- ciljevi dalju putanju vodilju koji nas u moru događaja vodi da se fokusiramo na ono što želimo da se desi.
  • Veoma puno distrakcija u prosečnom modernom stilu života (puno paralelnih aktivnosti i očekivanja u vezi njih kod kuće i na poslu, događaja u našoj zajednici, zatrpavanje sadržajima na društvenim mrežama i medijima

Glavni benefiti
Cilj možemo posmatrati kao metaforu svetla ili svica koji nas vodi kroz mračnu šumu ili pećinu gde prolazimo pored različitih bića koja ne vidimo u mraku, a koja nisu ni bitna da bismo došli do izlaza. Cilj je svetlo na kraju tunela, koje nas mami i vodi da istrajemo u svemu ili izdržimo sve nedaće ili izazove.
Benefiti se mogu dalje razvrstati shodno aspektima naše ličnosti na čiji razvoj gore navedeni razlozi utiču: kognitivni, emocionalni i bihevioralni.

Benefiti ciljeva na kognitivni razvoj
Ukoliko govorimo o kognitivnom razvoju, moderno doba ili post-informatičko doba je doba pretrpavanja lako dostupnim neproverenim i neretko irelevantnim informacijama koje utiču na obradu istih i na naše pamćenje, procenu legitimnosti ovih informacija, zahtevaju medijsku pismenost. Ciljevi mogu olakšati baratanje ovim morem informacija, jer daju fokus i olakšavaju odabir u moru dostupnih informacija. Ciljevi nose i odgovornost provere dostupnih izvora radi ostvarivanja datih ciljeva.
Moderni oblici digitalnih sadržaja svojim načinom prezentacije dodatno daju zgusnutost informacija i vizuelnih i audio stimulansa što takođe utiče na zamor i preopterećivanje kognitivnih kapaciteta stvarajući probleme u rezonovanju i dosadu usled besmislenosti nagomilanih sličnih sadržaja. Bavljenje svojim ciljevima i uzbuđenje prilikom procesa njihovog ostvarivanja bi trebalo da podrazumeva, manje vremena nekontrolisanom i preteranom izlaganju ovakvim sadržajima na društvenim mrežama i nalaženju smislenosti planiranja i delanja naspram dosade. S tim u vezi i školske obaveze se sagledavaju kao izvor samopotvrde i prihvataju se voljnije sa više ili manje entuzijazma.

Benefiti ciljeva na emocionalni razvoj
Iz ugla emocionalnog razvoja mogu se javiti emocije preplavljenosti, zasićenost, izgubljenosti, dezorijentisanosti, strah od neuspeha, nedostatak samopouzdanja i drugih psiholoških stanja.
Previše informacija se mogu odraziti kroz istrošenost da uče školske sadržaje. Prekomerna izloženost zabavnim sadržajima dovodi do zavisnosti i tereta apstinencionih kriza. Trenutno je kao reakcija na ovo pristuna nespretnost i nesnađenost roditelja da se sa tim suoče, i nedovoljno svesti i iskustva mladih da spoznaju svoju zavisnost i da je prevazidju. Sve to dovodi do toga da se osećaju kao žrtve neorganizovanosti gde uvek pokleknu za svojim ,,lošima“ navikama.
Mogu dominirati i osećanja nemotivisanosti za druge aktivnosti, neorganizovanosti, odsustvo logistike i strategije gde i kako početi, straha od uspeha/neuspeha, osećaj usamljenosti, prepuštenosti samom sebi, zapostavljenosti i socijalnog distanciranja.
Ciljevi i rad na njima kao proces najpre daju osećaj smirenosti, strategije, opuštenog, a sistematičnog rada, ali i osećaj nade. Rad na njima podseća na sadjenje bašte i uči decu i mlade strpljenju i uzočno-posledičnosti našeg rada i ulaganja sa rezultatima ili dobiti.
Što se tiče zavisnosti i njome uslovljenih stanja, ciljevi mogu pomoći u prevazilaženju kriza ukoliko se dosledno sprovode, gde vraćaju osećaj kontrole nad našim postupcima i življenjem, u krajnjoj liniji, što je veoma važno za decu i mlade i može im mnogo značiti za dalje događaje u životu.
Proces kontinuiranog rada na cilju i njegovo ostvarivanje povećava naše samopouzdanje i priprema nas na uspeh i njegovo prihvatanje mnogo bolje i lakše, jer smo i podsvest umirili delom svojom sistematičnošću i trudu u doslednom radu.

Benefiti ciljeva na bihevioralni razvoj
Po pitanju razvoja ponašanja može doći do identifikovanja sa različitim popularnim ličnostima tzv. uzorima na društvenim mrežama. Može dođu do ponašanja u skladu sa različitim trendovima, ali i asocijalno i agresivno ponašanje u međuljudskim odnosima. Zbog digitalne zavisnosti javlja se i rasplinjavanje, odlaganje, površnost ili nevoljnost da se izvrše svakodnevne i školske aktivnosti ili obaveze.
Ciljevi mogu imati pozitivne uticaje time što dosta utiču na naše ponašanje, organizaciju vremena, umerenost, samodisciplina, i vode ka jačanju samopouzdanog ponašanja koje je otporno na loše uticaje okoline.

Sve u svemu fokusom koji obezbeđuju ciljevi nas vode u tome o čemu čemo misliti, šta ćemo raditi, a shodno tome i osećati i imaju snažan uticaj na celo naše biće, tako da se nameće potreba da pažljivo biramo naše ciljeve kojima se posvećujemo.
Uviđajući značaj ciljeva mi smo se trudili da koncept rada prilagodimo njima, tj. da učenje bude organizovano kroz igru postavljanja ciljeva. Svaka igra ima neki svoj cilj, tako da je i to razlog zašto je učenje kroz igru zanimljivo i zabavno.


Poenta je da je važno je uživati u svemu što radimo i treba se potruditi da naučimo da se samomotivišemo i da umemo da napravimo igru i uživanje od onoga što nas čeka, tj. od naših željenih planova, ali i od nametnitih obaveza. Formulisati i očekivanja i želje i rad na njima i praćenje kroz igru ciljeva. Zato smo ovaj koncept nazvali Igrom do cilja, ili Goal play. Ovaj koncept služio je kao baza da napravimo priručnik DO2GET koji je struktuiran kao psihološka i strateška podrška učenicima da ostvare svoje ciljeve, jačaju svoju doslednost, samopouzdanje, otpornost/rezilijentnost i proaktivnost i prevaziđu izazove na koje nailaze. U okviru Erasmus+ projekta testirali smo ovaj priručnik na mogućnost smanjenja osipanja dece u školovanju i njihove mentalne snage i veoma smo ponosni dobijenim rezultatima. U narednom periodu planiramo da unapredimo ovaj program daljom razradom ove primene u školi i uvažavanjem svih dobijenih uvida i nalaza učesnika na projektu.

Marija Ivanović Božić
Diplomirani filolog- master iz filoloških nauka
predsednica udruženja “Lingua Club”